Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
78 Cards in this Set
- Front
- Back
Pektini |
-Polimeri galakturonske kiseline -nalaze se u sredisnjoj lameli |
|
Pektinat |
-Soli pektina i Ca/Mg Prirodna maceracija- Schulzerova smjesa |
|
Hemiceluloza |
Rezervna celuloza U st. stijenci Razlikuje se od celuloze jer se satoji od vise vrsta monosaharida Npr. Glukani (polisaharidi B1-3 i B1-4 hemiceluloze), ksiloglukani i fruktani |
|
Lignin |
Polimer fenilpropana koniferil alkohola Inkrustiran u 2. st. stijenku Stvara drvo Vazan u ksilemu, da se zile ne raspadnu zbog negativnog pritiska U izraslom stanju mrtve stanice |
|
Suberin |
Polimer masnih i oksimasnih kiselina (plutene, felonske kis.) Akrustiranjem u 2. st. stijenku stvara pluto Nalazi se u stanicju lenticela, dio Casparijeve pruge (korijen), u peridermi, endoderma i egzoderma korijena |
|
Kutin |
Srodan suberinu, od masnih i oksomasnih kiselina, samo manje nezasicenih Nalazi se u kserofitima Inkrustiranje u epidermalne st. - Kutinizirani sloj Dokazuje se Sudan III bojom Clivia Nobilis |
|
Tanini - treslovine |
Mjesavina astrigentnih, polifenolnih biomolekula, vezu se za proteine, aminokiseline i alkaloide. Kondenzacijom stvaraju flobafene. Nalazi se u plutu i lili |
|
Flobafeni |
Kondenzacijski produkt katehinskih tanina Stijenke flobafena su otporne na truljenje Nalaze se u: pluto, lila |
|
Karotenoidi |
Tetraterpeni, derivati izoprena Karoteni(crveni) i ksantofili (zuti) L i B karoteni (mrkva, batat), likopen (paradajz), kapsantin(paprika) Nalaze se u kromoplastima Stite od fotooksidacije |
|
Flavonoidi |
Spojevi sa 2 fenilna prstena spojena na jedan heterociklicki prsten. Npr. Antocijanidini, Izoflavonoidi, Antoksantini i Flavoni Esencijalni pigmenti, kemijska komunikacija |
|
Antocijan |
Vakuolni pigmenti, od crvene do plave boje Razred flavonoida Nalaze se u svim tkivima visih biljaka Nastaju antocijanidin + seceri |
|
Glikozidni spojevi |
Seceri glikozidno spojeni funkcionalnom skupinom Kumarinski, tioglikozidi, saponinski |
|
Skrob |
Sastavljen od amilaze (glukoza L(1-4)) i amilopektina (L(1-4) + L(1-6)) 2 vrste zrnca: krumpirova i kukuruzna Nalazi se u kloroplastima (asimilacijski) i amiloplastima (spremišni) |
|
Osržavanje |
Kada sredisnji dio drva umre a u stanicnoj stijenci mrtvih stanica se nakupljaju flobafeni |
|
Bjelika |
To je vanjski, zivi dio drva, zbog nedostatka flobafena se cini svjetliji od srži |
|
Intercelulari |
Shizogeni (kidanjem), Lizogeni (otapanjem), reksigeni (kidanje skupine stanica) Od parenhimskih stanica Formiraju sistem kanala za izmjenu plinova Odgovorni za bijelu boju latica |
|
Parenhim |
Osnovno tkivo Transpiracijski (puci), asimilacijski (listovi), sa spemisnom funkcijom, mezofil (palisadni i spuzvasti, oba dva u listu) |
|
Meristemi |
Tvorna tkiva Tanke stijenke od pektina i hemiceluloze Velika jezgra, puno plazme, bez vakuole Vrsni (apikalni, 1.), bocni (lateralni, 2.) |
|
Primarni Meristemi |
Trajni meristemski karakter Apikalni - veg. vrsak stabljike i korijena Interkalarni - umetnuti izmedju 2 insercije listova, produzuje internodije stabljike |
|
Sekundarni meristem |
Kambij Vaskularni, medjuzilni, plutni (felogen) Vaskularni - rast u sirinu, dijeli se tangentalno prema unutra i van, dilatacijske diobe, klizni rast |
|
Plutni kambij |
Felogen Prvi subepidermalni sloj, izmedju vanjske kore i sekundarnog floema Sekundarno pokrovno tkivo Sambucus Nigra (bazga) |
|
Primarno pokrovno tkivo |
Epiderma, razvija se od povrsinskog sloja primarnog meristema (protoderma) Tradescantia Zebrina |
|
Lenticele |
Vretenaste/bradavicaste izrasline Nastaju nakon pojave pluta, felogen stvara rahlo stanicje bogato intercelularima Uloga je proyracjivanje |
|
Kolenhim |
Zivo mehaničko (potporno) tkivo Neposredno ispod epiderme, celulozne stijenke Uglovni (begonia sp.) i plocasti Razvija se dok jos traje uzduzni rast organa |
|
Sklerenhim |
Mrtvo mehanicko tkivo Nazocno samo u djelovima koji su zavrsili rast Izodijametricne sklereide (kruska) ili sklerenhimska vlakanca (sredina korijena) Debele lignizirane stijenke Nalaze se u: provodnom tkivu (mehanički ovoj oko žila), stabljici (ispod epiderme), korijen |
|
Nelignizirani sklerenhim |
Tekstilna vlakanca Lan, konoplja, juta |
|
Primarno provodno tkivo |
Nastaje iz prokambija Primarn ksilem i floem (proto i meta) |
|
Sekundarno provodno tkivo |
Nastaje iz vaskularnog kambija Primarni i sekundarni floem i ksilem Sadrži plutni kambij (felogen) Ima sekundarni trak srčike Imaju ga samo dikotiledoni i gimnospermi |
|
Prokambij |
Primarno meristemsko tkivo Vršni i bočni (apikalni i lateralni) |
|
Protoderma |
Primarni meristem iz kojeg nastaje epiderma |
|
Floem |
Provodi asimilate Sastavljen od sitastih cijevi, odvojenih sitastim pločama, i stanica pratilica, koje okružuju cijevi i daju im potporu |
|
Sitasta ploča i sitaste cijevi |
'Sito' između dvije sitaste cijevi (koje su živi protoplasti). Zimi dolazi do kolapsa u dvosupnica sa sekundarnim rastom - dolazi do godova. Kod jednosupnica mogu biti u funkciji više od 50 godina - palme |
|
Kaloza |
B(1-4) poliglukan, nalazi se oko pora na sitastim pločama, plazmodezmijama parenhima i meristemskim stanicama kako bi biljka kontrolirala simplastični transport |
|
Ksilem |
Sastoji se od traheja i traheida, ksilemski parenhim i sklerenhimska vlakanca |
|
Traheje i traheide |
Traheide - produžene stanice sa šiljastim vrhovima Traheje - mrtve provodne cijevi, člankovite, nastale fuzijom |
|
Tile |
Parenhimske stanice koje urastu u ksilemske elemente kroz otvore jažica i mjehurasto se prožire, time zatvore/zaštopaju ksilemsku cijev |
|
Protofloem i Metafloem |
Protofloem nastaje iz prokambija, tanke uske stanice, u područjima s rapidnim rastom Metafloem se diferencira tek nakon uzdužnog rasta, ima stanice pratilice, širi i deblji |
|
Protoksilem i metaksilem |
Protoksilem nastaje iz prokambija, ima prstenasta, spiralna i prstenasto-spiralna zadebljanja Metaksilem nastaje nakon protofloema, može imati jažićasta, mrežićasta i ljestvičasta zadebljanja |
|
Kolateralne žile |
Mogu biti zatvorene (cijeli prokambij se diferencira, monokotiledoni) ili otvorene (srednji dio prokambija prelazi u fascikularni kambij) Mogu biti kolateralne ili bikolateralne(cucurbitae sp.) |
|
Koncentrične žile |
Središnji floem okružen ksilemom (leptocentrične, podanci monootiledona) ili ksilem okružen floemom (hadrocentrične, papratnjače) |
|
Radijalne žile |
Floem i ksilem se izmjenjuju, idu u krug, takve žile se nalaze u korijenu |
|
Vaskularni kambij |
Odgovoran za sekundarni rast u debljinu, stvara sekundarni ksilem i floem, u korijenu dikotiledona nastaje iz pericikla, u stavljici iz prokambija |
|
Pericikl |
Cilindar parenhimskih ili sklerenhimskih stanica u korijenu, taman unutar endoderme i vanjski dio srčike. U dikotiledona, učvršćuje korijen i iz njega parcijano nastaje vaskularni kambij, u eudikotiledona iz pericikla raste lateralno korijenje |
|
Casparijeva pruga |
Suberinizirani 'zid' u staničnoj stijenci endoderme, razlikuje se od ostalih ligniziranih stanica jer ima suberin, ponekad oboje, tjera da voda koja dolazi apoplastičnim putem prijeđe u simplastični |
|
Žilni ovoj |
Sloj koji spriječava da hranjive tvari difundiraju u okolno tkivo iz žila. Može biti: -mehanički (sklerenhimska vlakanca), -škrobni (parenhimske stanice koje okružuju žilu, čvrsto povezane i ispunjene škrobom), -endodermalni (odjeljuje provodni snop od kore, u pravilu se nalazi u korijenu) |
|
Građa lista |
Najčešće dorzoventralne građe, može biti hipostomatski (puči na donjem dijelu), epistomatski (obrnuto)i amfitomatski (puči na obje strane) Ekvifacijalni- iglice (bor, imela) |
|
Lisne žile |
Ksilem je na gornjoj strani, floem na donjoj (kolateralne), Velike žile su otvorene i imaju kambij, manje su zatvorene Pri kraju žile, prvo nestaje floem, onda ksilem, na kraju su samo spiralne traheide |
|
Lisne puči |
Na jednosupnicama su razbacane, na dvosupnicama su paralelne s osi lista Tipovi: amarilidejski, graminejski (otvaraju se lijevo-desno), mnium (gore dolje), i heleborous (u svim smjerovima) Kserofitske puči - bez provjetravanja |
|
Periderma |
Nastaje iz felogena (plutni kambij), Zaštitna uloga Imaju je trajnice i druge drvenaste biljke, Epiderma - Pluto(felem) - felogen - feloderma - pločasti kolenhim |
|
Hidatode |
Izlučuju kapljice vode gutacijom -Epidermske - kroz vanjsku stijenku prolaze uski kanali, perforirana kutikula (plumbaginacea) -Trihomske - u obliku dlaka (grah, tropske biljke) -Epitemske - spojeni krajevi snopa traheida (jaglaci) |
|
Epitem |
Parenhim bogat intercelularima bez kloroplasta Na epitem se nastavlja epiderma s pučima vodenicama |
|
Nektariji |
Žljezde koje luče nektar za kukce Voda, šećeri, aminokiseline Floralni i ekstrafloralni |
|
Žljezde za ulja i smole |
Ekskreti su terpeni (derivati izoprena) Smole - diterpeni i triterpeni Kaučuk - politerpeni |
|
Vanjske i unutarnje žljezde |
Vanjske - Žljezdane dlake (metvica, kamilica, kadulja, bosiljak, majčina dušica) Unutarnje - uljne stanice, okružene suberinskim lamelama |
|
Mlječne cijevi |
Mogu biti člankovite i nečlankovite Mlječni sok - lateks (emulzija proteina, alkaloida, tanina, ulja), kaučuk |
|
Kaučuk |
Politerpen koje sekretiraju biljke roda Euphorbia (bijel), Morus (bistar) i Cannabis (žut) |
|
Nečlankovite mlječne cijevi |
Najdulje stanice u biljnom svijetu Polienergidne, potiču od 1. stanice koja se zameće u klici i raste s biljkom Imaju ih rodovi: Euphorbiaceae, Moraceae, Urticaceae, i oleanderi |
|
Člankovite mlječne žljezde |
Nastaju stapanjem stanica otapanjem st. stijenke (lizogeno) Mrežasti oblik, spojene poprečnim anastomozama Euphorbiaceae, Liliaceae, Canabinaceae |
|
Primarna građa stabljike |
Samo tkiva nastala iz primarnog meristema Većina monokotiledona je primarna osim Dracaena, Aloe, Yuca i Cordyline Primarni rast u debljinu - veg. vršak Primarni rast u monokotiledona - st. veg. vrš. se volumno povećavaju, periklinske diobe između tunike i korpusa |
|
Sekundarna građa stabljike |
Rast u debljinu iz vaskularnog kambija, i stabljike i korijena Dioba je u području srčike |
|
2° rast u monokotiledona |
Dracaena, Cordyline, Aloe, Yuca (Draco & Coraline, planting Aloe on Yucatan) -Prstenasti kambij nastaje IZVAN primarnih žila, u unutrašnjim slojevima primarne kore -Kambij se razvija iz parenhimskih/meristemskih st., nastaju 2° žile bez drva |
|
Vrste 2° rasta u debljinu |
|
|
Interkalarni meristem |
Tip meristema kojeg imaju trave. Smješten između 2 susjedne insercije listova, produžuju se internodiji stabljike |
|
Tjemenica |
Inicijalna stanica u algi, papratnjača i mahovina Od nje se prema natrag potiskuju stanice segmenti koje se mogu opet dijeliti |
|
Inicijalne stanice |
Nalaze se u sloju tunike U apikalnom meristemu, svaki sloj tunike ima jednu stanicu koja zadržava centralni položaj i neprestano se dijeli |
|
Veg. Vrš. Stabljike VS Veg. Vrš. Korijena |
Kod stabljike se zameću zametci bočnih ogranaka i listova, a kod korijena nema, oni se zameću endogeno |
|
Sekundarna kora |
2° floem sa pripadajućim tracima Čine ga sitaste cijevi, stanice pratilice, floemski parenhim, parenhim trakova srčike, likovnice |
|
Drvo |
2° ksilem sa pripadajućim tracima Čine ga traheje, traheide, drvni parenhim, parenhim trakova, libriform |
|
Primarna kora (korijen) |
-Egzoderma, parenhim prim. kore i endoderma -Suberinizirane stijenke egzoderme - kutis -Parenhim prim. kore ima spremišnu ulogu |
|
Sekundarna građa korijena |
-Dvosupnice i golosjemenjače -Vaskularni kambij - nastaje iz pericikla i flo/xyl parenhima -Epiderma-parenhim 1° kore-endoderm-pericikl-1° floem-2° floem-kambij2° ksilem-1° ksilem-srčika |
|
Lila |
Tercijarno kožno tkivo Štiti od isušenja, mehaničkih utjecaja, temperature Debelo mrtvo tkivo |
|
Promjene u kori stabljike zbog sekundarnog rasta u debljinu |
-Dilatacija u 1° kori i epidermi -Zamjena epiderme peridermom |
|
Osržavanje drva |
Središnji dio drva umire (parenhim) i izbačen je iz funkcije, postaje srž Bjelika je vanjsko drvo, živo, nastavlja rast i provodnu funkciju |
|
Rast stijenke |
Intususcepcijski rast - plošni rast povećava površinu, novi djelovi se umeću između postojećih Apozicijski rast - debljanje stijenke, novi slojevi se prislanjaju na postojeće |
|
Dijelovi stanične stijenke |
-Središnja pektinska lamela - zajednička tvorevina sviju susjednih stanica -Primarna stijenka - pektin i celuloza -Sekundarna stijenka - protoplasti je apozicijskim rastom izlučuju na prim. stijenku |
|
Plazmodezmije |
Kanalići u staničnoj stijenci kroz koje stanice komuniciraju Jažice su 'vratašca' u tim kanalićima |
|
Lokalna zadebljanja st. stijenke |
-Centrifugalna - kvržice, bodlje, na polenovim zrncima -Centripetalna - cistolit (Moraceae, Utricaceae, cucurbitaceae) |
|
Građa korijena |
|