Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
112 Cards in this Set
- Front
- Back
|
Freudovo tumacenje covjeka |
Covjek je nesvjesno bice, bez mogucnosti slobodnog odlucivanaj, potpuno determinirano, koje ne moze donositi racionalne ili svjesne odluke, ne moze vladati samim sobom |
|
|
Obiljezja freudove teorije licnosti |
Idiograficka (individualne razlike), holisticka (citava licnost), ponasanje hijerarhijski organizirano, sveobuhvatna, univerzalna teorija, znanstvena |
|
|
8 situacija pogodnih za analizu nesvjesnog |
1. Sale 2. Podaci o tome sto pojedinac kod drugih ljudi ne voli 3. Podaci o zivotu pojedinca 4. Otpor prema nekim temama 5. Slobodne asocijacije 6. Snovi 7. Umjetnicka djela 8. Neuroticki simptomi |
|
|
Razine svijesti |
Nesvjesno, predsvijest, svijest |
|
|
Struktura licnosti |
Id, ego, super ego |
|
|
Id je sjediste.. |
..instikata i prma tome rezevoar psihicle energije kojom covjek raspolaze |
|
|
Izvore energije za funkcioniranje ega i super ega proizilazi iz |
Ida |
|
|
Nacelo ili princip ugode |
Izlucivanje energije iz ida na direktan nacin dovodi do smanjenja napetosti i do osjecaja ugode |
|
|
Id crpi energiju iz.. |
...tijela i tjelesnih procesa, a da bi se oslobodio suviska energije i napetosti on se sluzi ili refleksnim akcijama ili primarnim procesima |
|
|
Nagon ili instinkt |
Svaki trajni izvor iritacije ili uzbudjenja |
|
|
Refleksne aktivnosti (ra) |
Urodjene i osnivaju se na funkc. refleksnih puteva u ziv. sis. Svaka ra neposredno smanjuje napetost |
|
|
Primarni proces |
Predstavlja psiholosku akciju. Smanjivanje napetosti se vrsi kroz stvaranje predodzbe nekog objekta koji ce smanjiti napetost. |
|
|
Najbolji primjer funkcioniranja primarnog procesa |
Snovi |
|
|
Da li je id sposoban da zadovolji potrebe organizma? |
Nije, jer primarni proces ne moze reducirati napetost (ne moze covjek pojesti svoju predodzbu hrane). Funkcioniranje ida nijr dovoljno da bi se organizam odrzao na zivotu. Takodjer da bi se postiglo zadovoljenje nagona potrebno je razlikovanje vanjskog od fiktivnog svijeta sto id nije sposoban. |
|
|
Po cemu ego funkcionise? |
Po nacelu realnosti i djeluje kroz sekundarni proces |
|
|
Cilj nacela realnosti |
Da napetost u stvorenu u organizmi sacuva dok nije otkriven ili postignut onaj realan objekt koji ce omoguciti realno zadovoljenje |
|
|
Osobine ega: |
Sposoban da razlikuje realnost i fikciju, sposoban da trpi odredjeni stupanj napetosti, sposoban za mijenjanje i promjenu, razvija i raspolaze kognitivnim kapacitetom, sjediste intelektualnih funkcija i intelekta, racionalan |
|
|
Kognitivni kapaciteti kod ega su u formi.. |
..razlicitih kognitivnih sposobnosti ili vjestina |
|
|
Sekundarni proces |
Kognitivni proces kojim se utvrdjuju planovi, programo i nacini postupanja da bi se doslo do onih objekata koji mogu zadovoljiti nagone ida, a da ne ugrozavaju egzistenciju pojedinca ili drugih osoba |
|
|
Ego predstavlja |
Izvrsni organ |
|
|
Kakve posljedice na ego mogu imati zahtjevi ida koji se razlikuju od realnosti? |
Ego pocinje gubiti svoj integritet i pocinje se raspadati. Zbog toga ego mora trositi energiju na vlastito odrzavanje i izgradnju ili repariranje vlastitog intergriteta. |
|
|
Pod kojim utjecajem se super ego razvija |
Pod utjecajem nagrade i kazne |
|
|
Super ego ima dva dijela |
Savjest i ego ideal. Savjest je struktura koja djeluje unutar superega a koja se u njemu razvila pod uticajem kazni roditelja i drugih agenata u drustvu. Ego ideal je struktura unutar superega koja se razvija pod utjecajem nagrada i pohvala koje dijete i covjek dobivaju od roditelja i drugih |
|
|
Funkcija savjesti |
Savjest ima funkciju i sposobnost da pojedinca kaznjava za postupke koji nisu u skladu sa drustvenim normama. To savjesr postize kroz evaluaciju postupaka, moralne zabrane, osjecaja krivnje i grijeha |
|
|
Funkcija ego ideala |
Djeluje i regulira ponasanje licnosti na taj nacin sto postavlja cilkevr kojima pojedinac tezi, postavlja aspirscijr koje kads su dostignute izazivaju u pojedincu osjecaj ponosa i vlastite vrijednosti |
|
|
Kada je super ego potpuno razvijen? |
Kada su razvijeni savijest i ego ideal pojedinca |
|
|
Potpunu zrelost super ego postize... |
...onda kada moze uspjesno i potpuno zamijeniti roditelje i regulirati i voditi ponasanja tj. kad se razvije samokontrola ponasanja. |
|
|
Da li super ego funkcionira po nacelu realnosti? |
Ne. Super ego ne tezi realnom vec idealnom |
|
|
Kako hall i lindzey opisuju ide ego i super ego |
Bioloska komponenta = id Psiholoska komponenta = ego Socijalna komponenta = super ego |
|
|
Da li je freudova teorija licnosti dinamicna ili staticna? |
Dinamicna, prva dinamicna teorija licnosti |
|
|
Sta za freuda covjek predstavlja? |
Jedan energetski sustav |
|
|
Po kom zakonu mora funkcionirati ljudski organizam? |
Konzervacije energije |
|
|
Koju vrstu energije koristi covjekm |
Psihicka energija |
|
|
Koja je interakcija izmedju psihicke i fizioloske energije? |
Psihicka energija se moze transformirati u fizioloski, a moze se i transformirati iz fizioloske |
|
|
Cilj ljudskog ponasanja i funkcioniranju licnosti u odnosnu na energiju |
Da se kolicina energije potrebna za psihicke procese stedi sto jr moguce bolje |
|
|
Gdje nastaje psihicka energija? |
U idu djelovanjem instikats |
|
|
Instikti su... |
...urodjeni tjelesni izvori ekscitacije ili stanja neurofizioloske ekscitacije |
|
|
Ukoliko je djelovanje unutarnjih izvora ekscitacije ili instikata jako, onda.. |
Raspoloziva se energija organizma brzo trosi i zati organizam treba smanjiti to trosenje energije, odnosno odstraniti uzrok njezine akumulacije, odstraniti djelovanje ekscitacije ili djelovanje instinkta |
|
|
Kako se dovodi do odstranjivanja trajnih izvora ekscitacije unutar organizma, instikata ili nagona |
Docodi se njihovom zadovoljavanjem |
|
|
Rezultat zadovoljenja instinkta |
Nestanak djelovanka nekog instinkta ili izvora ekscitacije, do smanjenja trosenja energije i napetosti koja je u organizmu izazvana povecanom kolicinom energije |
|
|
Cemu ego i super ego sluze u odnosu na psihucku energiju |
Konzervacjji energetskih izvora kojima raspolaze organizam |
|
|
Sta dovodi do napetosti ili tenzije u licnosti/organizmu |
Visak psihicke energije |
|
|
Cime je cjelokupno ljudsko ponasanje uzrokovano? |
Instiktima i uzmjereno na njihovo zadovoljavanje |
|
|
Kakav je freudov sustav licnosti? |
Monisticki, odnosno sustav koji za objasnjenje ljudske licnosti ne posize za nikakvim duhom, dusom, psihickim i ostalim idealistickim koncepcijama |
|
|
Psiholoska reprezentacija nekog instinkta naziva se.. |
Zeljom |
|
|
Tjelesni proces koji izaziva instinkt naziva se... |
Potrebom |
|
|
Svaki pobudjeni instinkt vrsi... |
...selektivnu kontroli nad ponasanjem i usmjeruje to ponasanje preko ida, ega i superega |
|
|
Kod svakog instinkta freud razlikuje ova obiljezja: |
izvor, cilj, objelt i poriv |
|
|
Kojim procesima s epsihicka energija stvara/smanjuje |
Stvara zbog pojave tjelesnih potreba, smanjuje zbog zadovoljenje istih |
|
|
Model djelovanja instikata i funkcioniranja licnosti nazvan je |
Model reduciranja napetosti |
|
|
Koja se obiljezja instinkta mijenjaju a koja ostaju ista? |
Izvori i cilj ostaju isti tokom citavog zivota. Objekt, sredstva inputovi zadovoljenja znatno se mijenjaju tokom zivota pojedinca |
|
|
Koliko se energija moze premjestati sa jednog objekta na drugi? |
Moze se premjestati bez ogranicenja |
|
|
Derivat instinkta |
Kad se energija trajno investira u zamjenski objekt koji tako nadomjesta onaj koji bi prirodnim putem zadovoljio taj instinkt |
|
|
Raznolikost ljudskog ponasanja objsanjava se sa.. |
...mogucnoscu prebacivanje psihicke energije sa jednog na drugi objekt |
|
|
Kateksija |
Trajno investiranje psihicke ili nagonske enrgije u neki objekt |
|
|
Antikateksija |
Ako je zadovoljenje kateksiranim objektom sprijeceno |
|
|
Dvije kategorije instikata |
Eros (zivot) i thanathos (smrt) |
|
|
Uz instinkte erosa vezan je i posebna vrsta energije... |
...libido |
|
|
Najvazniji instinkt zivota? |
Seksualni nagoni |
|
|
Kako je freud objasnjavo teznju za smrcu? |
Nacelom konstatnosti, odnosno tendenciju svega zivog i svuh zivih procesa da se vrate u stanje stabilnosti koje postoji u neorganskom svijetu |
|
|
Drugo objasnjenje teznje za smrcu? |
Nacelo entropije, svaki energetski sustav nastoji vratitibu stanje balansa |
|
|
Agresivni nagon se javlja kada? |
Onda kad zelju za smrcu blokira nagon za zivotom i druge okolnosfi |
|
|
U kojim slucajevima vanjska ekscitacija moze postati vazna? |
U slucajubprejakih izvanjskih stimulacija kada ego jos nije razvijen |
|
|
Kojim procesom ego i super ego priskrbljuju psihicku energiju? |
Mehanizam ili proces identifikacija |
|
|
Kako ego gubi vlast nad energijom? |
Ukoliko ego ne zadovolji organizam |
|
|
Na sta koristi energiju ego koju je dobila od ida? |
Odrzavanje, unapredjivanje i razvoj psiholoskih proces, drugi dio energije trosi na obhzdavanje ida i sprjecavanje njegova impulsivnog, irwcionalnog i direktnog nacina djelovanja, takodjer trosi dio energije na odbranu od super ega, dio energije trosi na intergraciju i uskladjivanje svih triju podrucja u licnosti |
|
|
Snage kojima ego ogranicava id nazivaju se... |
Antikateksijama |
|
|
Slab ego vecinu energije kontrolise.. |
...id |
|
|
Osobe kod kojih energija orgabizma gospodari u super egu.. |
...pokazuje u svom ponasanju domonaciju moralistickih nacela i ideala umjesto realistickih |
|
|
Antikateksije savjesti |
Sputavaju i vezu ego onemogucuju njegovo djelovanje i normalne kontakte sa realnoscu |
|
|
Antikateksije ega ideala |
Negativno uticu na ego jer postavlja previsoke ciljeve koje osoba ne moze udovoljiti |
|
|
Psihogeneticki definicija |
Univerzalni i prisutni kod svih ljudi |
|
|
U toku oralne faze dijete moze razviti kakav odnos sa okolinom? |
Povjernje ili nepovjerenje prema osobama i okolini, veca/manja zavisnost/nezavisnost prema okolini |
|
|
Kada pocinje oralno-agresivna fazam |
Druga polovica prve godine zivota |
|
|
Osobe koje dozivljavaju preveliko ili premalo zadovoljstvo u oralnoj fazi postaju... |
...oralno pasivne licnosti u odrasloj dobi |
|
|
Oralno pasivne licnosti su... |
...optimisticni, imaju povjerenje u druge ljude i u odnose s drugima, u odnosu na druge razvijaju jedan zavisan odnos i ocekivanja, takvi pojedinci ocekuju brigu i skrb od drugih i razumijevanje, pasivni su, nezreli i lakovjerni |
|
|
Ako je postupak kontroliranje stolice grub kakva ce osoba biti, a kakva ako je postupak blag? |
Grub - analno retentivna: tvrdoglavi, nepopustljivi, skrti, uredni, tocni, izrazenu cistoca i higijena, red ili pak izrazitu neurednost. Blag - analno agresivan: okrutan, destruktivan, nesredjenost, neprijateljstvo, u odrasloj dobi u ljubavi ljude shvata kao objekte |
|
|
Osnove freudove teorije anksioznosti |
Izvanjska stimulacija i napetost koja izaziva u organizmu |
|
|
Prva koncepcija tjeskobe |
Nemogucnost ili neadekvatnost oslobadjanja seksualne ili libidalne eneegije, postoji blokada libidalne energije i ta se energija i uzbudjenje pretvara u neurozu tjeskobe |
|
|
Druga koncepcija tjeskobe |
Tjeskobe su funkcije ega. Theskobe kao takve upozoravaju pojedinca na moguce izvore prijetnji ili opasnosti u njegovoj okolini, tako da bi se on mogao pripremiti i reagirati ma adaptivan ili prilagodjen nacin. |
|
|
Vrste anksioznosti |
Primarna anks. (vezana za rodjenje), realisticka tjeskoba, neuroticka tjeskoba, moralna tjeskoba |
|
|
Realisticka anksioznost |
Isto sto i strah, tjeskoba brzo nesraje sa nestankom uzroka |
|
|
Neueoticka tjeskoba |
Strah da ego nece biti sposoban da kontrolira id i da ce nakon toga slijediit reakcije okoline i agenata drustva. Razvijaju se mehanizmi odbrane ega da bi se zastitio od ida. |
|
|
Moralna tjeskoba |
Strah da ce ego biti kaznjen od strane super ega |
|
|
Socijalna tjeskoba |
Oblik moralne tjeskobe. Izaziva mogucnost ili opasnost da pojedinac bude iskljuce iz drustva sebi ravnih ili vrsnjaka zbog neprihvatljivih cina ili stavova |
|
|
Tjeskobe koje sene mogu izbjeci ili efektivno rijesiti uzrokuju.. |
...traume |
|
|
Ego moze kontrolirati idove impulse na dva nacina |
Da ih blokira i da ih iskrici |
|
|
Svi odbrambeni mehanizmi (om) imaju dvije zajednicke karakteristike |
1. Oni funkcioniraju na nesvjesnom planu i zbog toga na razini svijesti predstavljaju samoodbranu 2. Iskrivljuju percepciju realnosti tako da se tjeskoba koju ta realnost izaziva kod pojedinca smanjuje |
|
|
Sta je osnovica za nastajanje i funkcioniranje drugih odbrambenih mehanizama? |
Represija |
|
|
Represija oslobadja pojedinca tjeskobe, ali.. |
...ne smanjuje napetost u organizmu |
|
|
Nacini i uvjeti zadovoljanaj instikata mogu dovesti do... |
...psiholoskih poremecaja |
|
|
Osnova psoholoskih poremecaja |
Konflikti u licnosti |
|
|
Razlika izmedju normalnog i patoloskog funkcioniranja |
1. Najcesce u nacinu na koji se zadovoljavaju zahtjevi instikata 2. Dolazi li do iskrivljavanja stvarnosti, ako da u kojoj mjeri 3. Za svaku patologiju je zajednicko da za zadivoljenje instikata dolazi na nacine koji su bili karakteristicni za ranije stadije psihoseksualnog razvoja |
|
|
U psihozama osnova poremecaja su... |
...konflikti koji dovode do primitivnih i infantilnih nacina ponasanja, do primitivnih nacina odbrane licnosti, do odbacivanja ili zanemarivanja realnosti |
|
|
Osnove neuroza |
Konflikti stanja u licnosti, za odbranu od tih konflikata licnosti se pretjerano koriste odbrambeni mehanizmi, zadovoljavanje seksualnog i agresivnog instinkta je i po nacinu i po formi infantilno i neadaptivno |
|
|
Perverzije |
Otvoreni i direktni nfantilni nacin izrazavanja i zadovoljavanja instikata i to bez prikrivanja modifikacije ili transformacije |
|
|
Frustracije |
Dovode do fiksacija, a traume koje iz toga proizilaze dovode do regresija na ranije stadije razvoja i ranije nacine funkcioniranja i zadovoljavanja potreba organizma |
|
|
Srz svih patoloskih stanja jesu konflikti vezani za.. |
...edipov kompleks |
|
|
Kod kojih poremecaja dolazi do nemogucnosti zadovoljenja instikata |
Kod neuroza |
|
|
Osim edipovog kompleksa za psihopatoloska stanja su povezane i ... |
...regresije |
|
|
Na koje faze razvoja se regresira u ovim poremecajima: psihoza, paranoidna shizofrenija, opsesivno kompulsivni simptomi, histerije |
Psihoze - oralni stadij Paranoidna shizofrenija - analni stadij Opsesivno-kompulsivni simptomi - analni stadij Histerije - falusni stadij |
|
|
Psihopatoloska stanja oznacavaju.. |
....zastoj ili stagnaciju u razvoju licnosti i instikata |
|
|
Koji sustav postupaka cini psihoanaliticku terapiju |
Oslobadjanje psihopataloskih stanja i ponasa ja |
|
|
Prva vrsta terapije koju je freud koristii |
Kataricka hipnoza |
|
|
Slobodne asocijacije |
Pacijent u relaksiranom stanju treba govoriti sve sto mu pada na pamet i ne sprjecavsgi bilo sto od onoga sto mu se pojavi u svijesti |
|
|
Osim slobodnih asocijacije u psihoanalizi se jos koristi |
Analiza i interpretacija snova |
|
|
Manifestni i latentni sadrzaj sna |
Manifestni sadrzaj onaj kojeg se pojedinac sjeca, latentni sadrzaj predstavlja nesvjesnu zelju i njezino ispunjenje |
|
|
Sta se postize sa analizom snova i slobodnim asocijacijama? |
Sakrivene zelje i potisnuti sadrzaji bivaju dovedeni u svijest pacijenata, tako da otpada potreba za odbranom, pa se time rjesavaju i konflikiti i fiksacije poedinca |
|
|
Sta se desava sa energijom nakon terapije |
slobadja se i redistribuira energija organisma i licnost za zrelije, realisticnije, fleksibilnije i slobodnije djelovanje. Gubi se dominacija ida i ego dovodi stvari pod svojom kontrolom |
|
|
U psihoanalitickoj terapiji nastaju kakve promjene u licnosti |
Strukturalne promjene i odvija se razvoj licnosti koji je bio zaustavljen i nepotpun |
|
|
Transferencija |
Postepeni razvoj u pacijentu takvih stavova i odnosa prema terapeutu kakve je on imao prema vlastitim roditeljima |
|
|
Konacna faza psihoanaliticke terapije |
Faza emociomalne reedukacije |
